Depresija

Depresija ili duševna potištenostje biopsihosocijalni poremećaj koji izaziva psihičke i fizičke smetnje, trajnu tugu, potištenost, bezvoljnost, strah i pesimizam. Naziv je dobila po latinskoj riječi depressio odnosno deprimere, što znači potisnuti, udubiti, potlačiti. Kao bolest i psihička tegoba, depresija je stara koliko i čovječanstvo, no vrhunac je postigla upravo u današnje vrijeme. Stotine milijuna ljudi diljem svijeta pati od ove bolesti, a prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem. Ako je posljedica nekog neugodnog doživljaja i ako se zadrži u granicama umjerenosti, depresija može biti normalno prolazno stanje. Međutim, depresija je najčešće jedna od faza maničnodepresivne psihoze, ali može se javiti i kod drugih duševnih bolesti. Može se javiti u svakoj životnoj dobi, ali češće se javlja u srednjoj životnoj dobi i češće kod žena nego kod muškaraca. Veliki problem kod depresije je što bolest ne prepoznaju niti osobe koje od nje boluju, a često niti osobe u njihovoj najbližoj okolini.

Prirodne recepte za liječenje depresije možete pronaći u Magazinu Ljekovite biljke!

Uzroci depresije

Kao i svako drugo raspoloženje, depresija je uzrokovana radom mozga. Tomografske snimke pokazuju da su u slučaju depresije neki dijelovi mozga jednostavno izbačeni iz pogona, što se događa zbog viška ili nedostatka određenih tvari u mozgu ili pak smanjenja broja živčanih stanica u centrima za raspoloženje. Uzroci depresije mogu biti različiti. Može se raditi o genetskoj sklonosti promjenama raspoloženja, predmenstrualnoj depresiji, postporođajnoj depresiji, depresiji uzrokovanoj teškim iskustvima ili stresnim situacijama, pa čak i sezonskoj potištenosti. Osim toga, uzrok depresije mogu biti i lijekovi za liječenje nekih zaraznih, srčanih i zloćudnih bolesti, kao i lijekovi sa psihoaktivnim djelovanjem.

Osim psihičkim, depresija može biti popraćena i fizičkim smetnjama, kao što su glavobolja, vrtoglavica, osjećaj pritiska u vratu ili prsima, lupanje srca, učestalo mokrenje, bol u donjem dijelu trupa, poremećaji spolnih funkcija kao i opći nedostatak energije. U vrlo teškim slučajevima depresije mogu se javiti psihotični simptomi, kao što su halucinacije odnosno priviđenja ili pak sumanutost tj. pogrešno uvjerenje o izvanjskoj stvarnosti koje se temelji na netočnom zaključivanju.

Zimska depresija

Mnoge osobe obuzima depresija tijekom zimskih mjeseci. Osim što su neraspoložene i potištene, pojačana im je želja za slatkim jelima, imaju potrebu za dužim spavanjem, nisu druželjubive i smanjuje im se spolni nagon. Simptomi zimske depresije mogu biti tako jaki da čak prerastu u kliničku depresiju.

Prema mišljenju stručnjaka, glavni uzrok zimske depresije je smanjena količina dnevnog svjetla ujesen i tijekom zime. Svjetlo je izuzetno važan čimbenik za funkcioniranje čovjekovog organizma, posebno mozga. Nedostatak danjeg svjetla uzrokuje smanjeno izlučivanje serotonina ili "hormona sreće" koji suzbija depresiju, tjeskobu i strah te poboljšava raspoloženje i spolni nagon.Tama pak potiče izlučivanje melatonina, hormona epifize koji potiče san. U normalnim količinama melatonin čak ublažuje depresiju, ali u zimskim mjesecima, kada dan kratko traje, melatonin može pripomoći razvoju sezonske ili zimske depresije.

Protiv zimske depresije pomaže svjetlosna terapija koja će povećati količinu serotonina u organizmu. Ona se provodi što češćim izlaganjem dnevnom svjetlu, postavljanjem jake rasvjete u stambenom a po mogućnosti i u poslovnom prostoru, te povremenim odlascima u solarij.

Blagdanska depresija

Unatoč općem veselju koje uglavnom vlada za vrijeme blagdana, posebno božičnih i novogodišnjih, neke osobe su sklone upravo u to vrijeme zapasti u depresiju. Nekoliko je uzroka ovakve blagdanske depresije: pojačani stres i umor, nerealna očekivanja, opća komercijalizacija, nemogućnost da se ti dani provedu u krugu obitelji i si. Ipak, jedan od glavnih uzroka blagdanske depresije su pretjerana očekivanja. Puno se toga očekuje, ljudi se puni nade pripremaju za slavlje, a onda je ubrzo sve gotovo i ponovo se vraćamo uobičajenom načinu života.

Čak i osobe koje nisu sklone duševnoj potištenosti često u vrijeme blagdana imaju depresivne reakcije, kao što su glavobolja i nesanica. Blagdanskoj depresiji često doprinosi i neumjerenost u jelu i piću, ali na sreću, ovakva vrsta depresije najčešće brzo prođe. Kako se blagdanska depresija ne bi uopće pojavila, ne treba suviše očekivati od blagdanskih slavlja. Uživati treba u postojećem blagdanu bez nostalgičnih prisjećanja na prethodne, treba izbjegavati prekomjerno konzumiranje jela i alkohola, ne treba trošiti iznad mogućnosti, vrijeme treba provoditi s dragim osobama, ali naći i dovoljno vremena za sebe.

Liječenje depresije

Depresija se liječi tako da se na razne načine poboljša raspoloženje. To se može postići čak i zdravom prehranom kojom se stimulira živčani sustav i potiče živahnost. Za postizanje dobrog raspoloženja važna je i dovoljna količina sna, izbjegavanje prekomjernih količina alkohola i kofeina, te pojačana fizička aktivnost uz redovito vježbanje i opuštanje. Budući da stresne situacije izravno utječu na pojavu depresije, ublažavanje stresa također je jedan od načina liječenja depresije. Ublažavanje stresa podrazumijeva i smanjivanje samokritičnosti i ne postavljanje previsokih kriterija. Osim toga, za depresivne osobe od izuzetne je važnosti da imaju podršku okoline, a prvenstveno onih najbližih.

Prirodne recepte za liječenje depresije možete pronaći u Magazinu Ljekovite biljke!